Siromaštvo u Srbiji se dramatično povećalo tokom devedesetih godina 20. veka. Srednja klasa je nestala, broj siromašnih je povećan za dva i po puta i sve veći broj ljudi živi neznatno iznad linije siromaštva. Istovremeno, sve veći broj ljudi postaje siromašan kao posledica socijalne isključenosti, nedostatka pristupa javnim (komunalnim) uslugama i tržištima, nedostatka jednakih mogućnosti za sve, itd.
Siromaštvo se povećalo uglavnom zbog oštrog pada BDP tokom protekle decenije. Krajem 2000. ukupni BDP iznosio je 45%, a BDP po glavi stanovnika manje od 40% u odnosu na 1989. godinu, što je najveći pad BDP u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Ovakva situacija je imala negativne posledice na sve aspekte života u Srbiji.
Prvi put u 2002. godini Srbija je dobila podatke o siromaštvu po međunarodno priznatoj metodologiji. Proces prikupljanja statističkih podataka koji se odnose na siromaštvo započeo je sprovođenjem dve godišnje Ankete o životnom standardu (AŽS) sprovedene tokom 2002. i 2003. godine, a na zahtev Vlade Republike Srbije i uz stručnu pomoć Svetske banke. Na osnovu ovih podataka napravljena je Strategija za smanjenje siromaštva. Anketa o životnom standardu uz podršku Svetske banke realizovana je poslednji put 2007. godine i neće se više realizovati u Srbiji.
Strateškom odlukom donetom 2004. godine da se statistika siromaštva u Srbiji zasnuje na podacima dobijenim iz Ankete o potrošnji domaćinstava (APD), nastojalo se da se obezbedi puno nacionalno vlasništvo i kontinuitet u praćenju podataka u vezi sa siromaštvom. Apsolutna i relativna linija siromaštva izačunavaju se na osnovu agregata potrošnje iz Ankete o potrošnje domaćinstava (APD), koju redovno sprovodi Republički zavod za statistiku na osnovu preporuke Eurostata i Međunarodne organizacije rada (ILO).
Tokom 2004. i 2005. godine pravi se prelaz sa merenja siromaštva Anketom o životnom standardu (AŽS) na merenje siromaštva Anketom o potrošnji domaćinstva (APD). Podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstva za 2004. i 2005. godinu su metodološki nedovoljno dobro zasnovani, te se podaci za ove dve godine ne objavljuju.
Kako bi bilo moguće pratiti trendove od 2006. godine, Republički zavod za statistiku je prihvatio preporuku Svetske banke da se za utvrđivanje apsolutne linije siromaštva koristi primena metoda: indeks potrošačkih cena – CPI. Apsolutna linija siromaštva dobija se izračunavanjem nutricionističke korpe u 2006. godini, koja se uvećava za odgovarajući iznos inflacije (indeks potrošačkih cena) za svaku godinu.
Važno je naglasiti da između Ankete o životnom standardu i Ankete o potrošnji domaćinstva postoje značajne metodološke razlike i nije moguće poređenje rezultata koji su dobijeni na osnovu ova dva istraživanja. Iako poređenje rezultata nije moguće, podaci o broju siromašnih na osnovu oba izvora gotovo su identični za 2007. godinu.
KO SU SIROMAŠNI U SRBIJI? (PROFILI SIROMAŠTVA)
U Republici Srbiji siromaštvu je izloženije stanovništvo koje živi na vangradskom području, zatim višečlana domaćinstva (posebno ona koja u svom sastavu imaju više dece, nezaposlenih i neaktivnih članova), domaćinstva čiji je nosilac nižeg obrazovnog nivo.
Procenat siromašnih prema tipu naselja
Procenat siromašnih koji se nalaze ispod linije apsolutnog siromaštva beleži rast i u gradskim i u vangradskim područjima, ali porast broja građana koji žive ispod apsolutne linije siromaštva prisutniji je u vangradskom području. U gradskim područjima broj siromašnih u 2010. godini porastao je za 0,8 procentnih poena u odnosu na 2009. godinu, a u vangradskim područjima broj siromašnih porastao je za 4 procentna poena.
Tabela 1: Procenat siromašnih prema tipu naselja – Apsolutna linija siromaštva
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Gradsko područje | 5,3 | 6,0 | 5,0 | 4,9 | 5,7 |
Vangradsko područje | 13,3 | 11,2 | 7,5 | 9,6 | 13,6 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih po regionima
Najveći broj siromašnog stanovništva je u regionu Centralne Srbije – 12% gde beležimo i najveći porast broja siromašnih u odnosu na 2009. godinu (9,3%). Najmanji broj siromašnih je na nivou Beograda – 5,3%, dok je broja siromašnih na teritoriji Vojvodine 6,8% u 2010. godini. Na nivou sva tri regiona beležimo porast broja siromašnih: na nivou centralne Srbije za 2,7 procentna poena, na teritoriji Vojvodine, za 1,9 procentni poen i na nivou teritorije Grada Beograda zabeležen je porast od 1,5 procentna poena.
Tabela 2: Procenat siromašnih po regionima
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Grad Beograd | 4,3 | 2,4 | 2,9 | 3,8 | 5,3 |
Vojvodina | 8,6 | 11,9 | 6,8 | 4,9 | 6,8 |
Centralna Srbija | 10,7 | 9,0 | 7,0 | 9,3 | 12,0 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva
Najugroženija su domaćinstva sa pet i šest i više članova/ica budući da je njihov indeks siromaštva iznad proseka populacije i bio je najviši u poređenju sa ostalim demografskim grupama. Neznatan pad broja siromašnih nalazimo samo kod jednočlanih domaćinstava u periodu 2008. – 2010. godina.
Tabela 3: Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Jednočlana | 8,6 | 8,8 | 6,6 | 5,7 | 5,6 |
Dvočlana | 8,7 | 9,2 | 5,5 | 5,6 | 5,9 |
Tročlana | 5,2 | 4,9 | 5,1 | 5,0 | 7,0 |
Četvoročlana | 5,7 | 5,3 | 4,7 | 4,7 | 7,1 |
Petočlana | 8,3 | 8,1 | 5,2 | 5,7 | 11,7 |
Šestočlana i više | 17,3 | 14,4 | 10,0 | 14,2 | 16,4 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih prema godinama starosti
Podaci pokazuju da su naujugroženija deca do 13 godina starosti – 13,7%, kao i odrasli od 19 do 24 godine – 11,5%. U odnosu na 2009. godinu, porast siromaštva beležimo kod svih uzrasnih kategorija, a najveći rast siromaštva upravo kod dece do 13 godina (3,9 procentne jedinice) i kod odraslih od 19 do 24 godine (4 procentne jedinice). Najmanji porast siromaštva beležimo u kategoriji stara lica preko 65 godina starosti.
Tabela 4: Procenat siromašnih prema godinama starosti
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Deca do 13 | 11,6 | 11,2 | 7,3 | 9,8 | 13,7 |
Deca od 14 do 18 | 11,7 | 8,8 | 6,9 | 8,4 | 9,1 |
Odrasli od 19 do 24 | 7,2 | 6,6 | 5,9 | 7,5 | 11,5 |
Odrasli od 25 do 45 | 8,4 | 7,4 | 5,0 | 6,4 | 8,9 |
Odrasli od 46 do 64 | 7,0 | 6,6 | 5,4 | 5,3 | 8,0 |
Stari 65 i više godina | 10,0 | 10,3 | 7,5 | 7,5 | 7,9 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Povećanje siromaštva beležimo i kod dece i kod odraslih od 2008. godine, ali zabrinjava podatak da broj siromašne dece u Srbiji značajnije raste. U ovom periodu siromaštvo dece poraslo je za 5,1 procentnu jedinicu (sa 7,1% u 2008 godini na 12,2% u 2010. godini). Siromaštvo odraslih u istom periodu poraslo je za 2,7 procentne jedinice (sa 5,8% na 8,5%).
Tabela 5: Procenat siromašne dece i odraslih
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Deca | 11,6 | 10,5 | 7,1 | 9,3 | 12,2 |
Odrasli | 8,2 | 7,8 | 5,8 | 6,4 | 8,5 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih prema obrazovanju nosioca domaćinstva
Najveći broj siromašnih u 2010. godini beleži se u kategoriji lica sa nezavršenom osnovnom školom. Evidentno je da stepen obrazovanja visoko korelira sa siromaštvom i u kategorijama stanovništva sa završenom višom i visokom školom beleži se najniži procenat siromašnih.
Tabela 6: Procenat siromašnih prema obrazovanju nosioca domaćinstva
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Nezavršena osnovna škola | 21,0 | 18,8 | 9,0 | 14,8 | 14,2 |
Osnovna škola | 13,7 | 13,2 | 10,5 | 9,2 | 12,7 |
Srednja škola | 5,5 | 5,4 | 4,8 | 3,0 | 4,8 |
Viša škola | 0,6 | 0,1 | 2,7 | 1,8 | 2,4 |
Visoka škola | 1,8 | 0,4 | 1,9 | 0,6 | 0,8 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku