четвртак, 2. мај 2013.
понедељак, 29. април 2013.
ODRŽAN RADNI SASTANAK OK KP GROCKA
Posle gotovo dve godine od formiranja opštinskog komiteta KP u
Grockoj, članstvo te organizacije odlučilo je da izabere novo
rukovodstvo. Posle višečasovne rasprave članovi komiteta su gotovo
jednoglasno za predsednika izabrali Dobricu Veljović iz Grocke, za
njegovog zamenika Nemanju Milenković iz Vinče i za novog sekretara
komiteta izabran je Jovica Kuzmanović iz Pudaraca.
Novo rukovodstvo dalo je obećanje svojim članovima da će dati sve od sebe da unapredi rad komiteta i postavilo sebi za cilj da na sledećim izborima uđe u SO Grocke, što je složićete se osnovni cilj svake političke organizacije. Ali ne da uđemo u SO kako bi se tamo šepurili kao drugi odbornici koji godinama defiluju kroz tu ustanovu, već da se konačno u njoj čuje glas običnog naroda, jer to je jedina svrha postojanja te ustanove! Spoj maldalačkog entuzijazma i vizije budućnosti sa mudrošću i iskustvom starijih koje je objedinjeno u izboru novog rukovodstva, daje nam za pravo da se nadamo uspehu i blistavoj budućnosti ne samo našeg komiteta već čitave opštine. A da bih ostvarili sve to, da bi došli do konačne pobede, moramo izabrati pravi put, a mi znamo da je jedini i pravi put ka tome samo preko srca običnog čoveka!
A kako nam 1. Maj kuca na vrata, OK KP Grocka želi da svojim sugrađanima poželi srećan prazinik rada ali i da saopšti:
“ 1. Maj nije praznik za koji se roštilja i prežderava i izlazi u šume kako bi se provodili! To je dan kada radnici i svi oni koji žive od svog rada trebaju da izađu na ulice i bore se za bolje uslove rada, da se bore za svoja prava i pokažu da običan čovek nije sluga gospodara i da njegovi lanci mogu lako da se slome ako se radnici ujedine! To je 1. Maj, a ne prase na ražnju!”
“Vaš OK KP Grocka” SLUŽIMO NARODU!
Novo rukovodstvo dalo je obećanje svojim članovima da će dati sve od sebe da unapredi rad komiteta i postavilo sebi za cilj da na sledećim izborima uđe u SO Grocke, što je složićete se osnovni cilj svake političke organizacije. Ali ne da uđemo u SO kako bi se tamo šepurili kao drugi odbornici koji godinama defiluju kroz tu ustanovu, već da se konačno u njoj čuje glas običnog naroda, jer to je jedina svrha postojanja te ustanove! Spoj maldalačkog entuzijazma i vizije budućnosti sa mudrošću i iskustvom starijih koje je objedinjeno u izboru novog rukovodstva, daje nam za pravo da se nadamo uspehu i blistavoj budućnosti ne samo našeg komiteta već čitave opštine. A da bih ostvarili sve to, da bi došli do konačne pobede, moramo izabrati pravi put, a mi znamo da je jedini i pravi put ka tome samo preko srca običnog čoveka!
A kako nam 1. Maj kuca na vrata, OK KP Grocka želi da svojim sugrađanima poželi srećan prazinik rada ali i da saopšti:
“ 1. Maj nije praznik za koji se roštilja i prežderava i izlazi u šume kako bi se provodili! To je dan kada radnici i svi oni koji žive od svog rada trebaju da izađu na ulice i bore se za bolje uslove rada, da se bore za svoja prava i pokažu da običan čovek nije sluga gospodara i da njegovi lanci mogu lako da se slome ako se radnici ujedine! To je 1. Maj, a ne prase na ražnju!”
“Vaš OK KP Grocka” SLUŽIMO NARODU!
четвртак, 18. април 2013.
NOVA RUNDA
Poštovani čitaoci vraćamo vas
slikom i slovom u grotlo boxing arene u Briselu u kojoj je udarac zvona označio
kraj devete runde. Da, ako niste znali meč između dva ljuta protivnika i dalje
traje, iako je bio na ivici da bude prekinut po ko zna koji put, meč se ipak nastavlja!
Meč u kome titulu šampiona Balkana u super smešnoj kategoriji brani naš
proslavljeni šampion Gljivica Pačić dok je njegov izazivač, Hašiš Taćiri prvak
pobunjenika sa juga Srbije. I dok sudinica Ekatarina Žeton pokušava da razdvoji
i smiri ova dva gorostasa balkanske boxserske scene u ring uleće da joj
pripomogne Alexander Veliki, mentor i trener našeg Gljivice. Padaju teške reči, pa čak i udarci ispod
pojasa od strane Hašiša, što je „Velikog“ potpuno razbesnelo iako on važi za
smirenog i čoveka koji poseduje visok nivo samokontrole, ali niko ne sme da
bije njegovog Gljivicu posle zvona. Ipak strasti su se smirile kada je sudinica
Žeton ponovo zapretila da će prekinuti meč i da od prijema Srbije u boxerski
savez Evrope neće biti ništa ako se svi ne vrate u svoje uglove!
Iz desnog ugla izleće stoličica
specijalno dizajnirana za pozadinu našeg šampiona, i dok ga Veliki Aleksander prati do
nje on ponovo dobacuje Hašišu kako mu ti udarci ispod pojasa neće proći! Dok
našem šampionu vade zaštitnu gumu iz usta vlažan sunđer mu pada preko naduvenog
oka, a Veliki Alex ga hladi ogromnim peškirom u bojama srpske zastave.
Veliki Alex: „Pa dobro bre Glivice jesmo se dogovorili za rad nogu, hoću da
vidim rad nogu, moraš više da se krećeš!“
Gljivica: „Druže Alex, ovaj bre bije ko sveti Ilija, nemogu bre više!“
Veliki Alex: „Pa dobro jesi li išao kod Draga skoro da ti pokaže kako se
udara?“
Gljivica: „Jesam, pokazao mi je drug Drago neke fenomenalne pokrete i udarce, dosta
sam naučio od njega.“
Veliki Alex: „I? U čemu je onda problem? Što ne radiš ono što ti je čovek
rekao?“
Gljivica: „Pa nisam ja on, nemam ja taj kapacitet...a, i...“
Veliki Alex: „ Šta?“
Gljivica: „Pa ti znaš da je drug Drago izgubio od Rokija, možda bi bilo bolje
da sam išao kod Rokija po neki savet.“
Veliki Alex: „Au bre Gljivice tebi se izgleda sve pomutilo od toliko
udaraca, pa Roki je u Hašišovom timu!“
Gljivica: „A jest, tako je...“
Veliki Alex: „A i rekao sam ti da sam se kladio da ćeš pasti u jedanaestoj,
hoćeš da svi provale da je namešteno, mora to malo žustrije Gljivo!“
Gljivica: „mhmhmm...“
Veliki Alex: „I vrlo dobro znaš da ako ne izgubiš nema ništa od datuma za
prijem u boxerski savez Evrope!! Kolko puta treba da ti kažem to!?!?“
Gljivica: „U redu, samo da ne zaboravim kad treba da padnem“
Veliki Alex: „Izdrži ti do jedanaste a onda padaj, ako zaboraviš, ja bacam
peškir! Biće i love, delimo fifti-fifti, a biće i datuma... A navijače ko jebe!“
napisao: Nemanja MIlenković
субота, 13. април 2013.
ОБРАЋАЊЕ НАШИМ СУГРАЂАНИМА
Иако смо свесни чињенице да комунизам више не
игра значајну улогу на светској политичкој сцени, људи који су остали доследни
идеја о социјалној правди и једнакости окупили су се око старих идеја у модерном
пакету. Данас свака озбиљна странка у свом програму има начела комунистичког
манифеста, као што је питање социјалне политике. Сложићете се са нама да је
мало која партија остала доследна иза тих својих програма и наших идеја. А да
би неко и остао доследан и спровео их у дело превасходно мора да верује у њих,
а у те идеје не може да верује човек који се богати на рачун других већ само
онај који својим радом, трудом и залагањем жели да допринесе читавој заједници.
Чланови ОК КП Гроцка нису историчари и не
желе да се баве историјом, то остављамо онима који су за то задужени и чија је
обавеза да нам кажу истину, а ми у овим одсутним тренуцима за наш народ немамо
времена да се осврћемо и превише идемо уназад, већ одлучно крећемо напред. Комунизам није догма, већ прогресивна
идеја која мора да прати корак са 21. веком. Сви смо, надамо се, свесни да
капилизам и није најидеалније решење и да је чак шта више погубан како за наш
народ тако и за читаво човечанство, да уништава оне праве вредности које човек
треба да гаји и да такав систем у нама убија и оно мало људскости које је у
нама остало.
Чланови и руководиоци ОК КП Гроцка су обични људи, радници,
сељаци и поштена интелигенција који имају моралну и сваку другу обавезу да
промовишу и врате оне вредности које живот обичног и малог човека чине
срећнијим и здравијим. Да се са великих светских не битних питања и проблема за
наш народ бацимо прво на решавање оних малих ситних проблема који чине живот
обичног човека! Залажемо се за слогу и јединство свих партија, организаија,
покрета и читавог народа који жели добро нашој држави и нашем народу, пре свега
оних организација и људи који живе и раде на територији наше општине, треба
једном за свагда да пређемо преко тих наших разлика и несугласица и да се
окренемо у смеру напретка и просперитета наших грађана.
Потсећамо наше суграђане да иако нисмо
остварили неке завидне резултате на предходним изборима, изашли смо сами без
коалиција и без медијске подршке и без средстава који су издвајани из буџета за
промоцију разних политичких партија и партијица новцем који је наш народ крваво
зарадио! Ти резултати нас неће поколебати, већ нам само дају још већи мотив да
у будућности радимо још боље, још агилније и да се још жустрије боримо за права
обичног човека.
Наш комитет ради пуним интезитетом, у току је
реконструкција руководства ОК КП Гроцка и усвајање планова и стратегије за даљи
рад наше организације. Путем овог блога извештаваћемо грађане наше општине о
даљем раду, плановима и пројектима наше организације а за додатне информације
можете нам се обратити путем наше ФејсБук странице на адреси http://www.facebook.com/komunistickapartija.opstinagrocka
У СЛУЖБИ СВОЈИХ ГРАЂАНА, ВАШ КОМИТЕТ КП ГРОЦКА
среда, 25. јануар 2012.
KOLIKO JE SIROMAŠNIH U SRBIJI?
Siromaštvo u Srbiji se dramatično povećalo tokom devedesetih godina 20. veka. Srednja klasa je nestala, broj siromašnih je povećan za dva i po puta i sve veći broj ljudi živi neznatno iznad linije siromaštva. Istovremeno, sve veći broj ljudi postaje siromašan kao posledica socijalne isključenosti, nedostatka pristupa javnim (komunalnim) uslugama i tržištima, nedostatka jednakih mogućnosti za sve, itd.
Siromaštvo se povećalo uglavnom zbog oštrog pada BDP tokom protekle decenije. Krajem 2000. ukupni BDP iznosio je 45%, a BDP po glavi stanovnika manje od 40% u odnosu na 1989. godinu, što je najveći pad BDP u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Ovakva situacija je imala negativne posledice na sve aspekte života u Srbiji.
Prvi put u 2002. godini Srbija je dobila podatke o siromaštvu po međunarodno priznatoj metodologiji. Proces prikupljanja statističkih podataka koji se odnose na siromaštvo započeo je sprovođenjem dve godišnje Ankete o životnom standardu (AŽS) sprovedene tokom 2002. i 2003. godine, a na zahtev Vlade Republike Srbije i uz stručnu pomoć Svetske banke. Na osnovu ovih podataka napravljena je Strategija za smanjenje siromaštva. Anketa o životnom standardu uz podršku Svetske banke realizovana je poslednji put 2007. godine i neće se više realizovati u Srbiji.
Strateškom odlukom donetom 2004. godine da se statistika siromaštva u Srbiji zasnuje na podacima dobijenim iz Ankete o potrošnji domaćinstava (APD), nastojalo se da se obezbedi puno nacionalno vlasništvo i kontinuitet u praćenju podataka u vezi sa siromaštvom. Apsolutna i relativna linija siromaštva izačunavaju se na osnovu agregata potrošnje iz Ankete o potrošnje domaćinstava (APD), koju redovno sprovodi Republički zavod za statistiku na osnovu preporuke Eurostata i Međunarodne organizacije rada (ILO).
Tokom 2004. i 2005. godine pravi se prelaz sa merenja siromaštva Anketom o životnom standardu (AŽS) na merenje siromaštva Anketom o potrošnji domaćinstva (APD). Podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstva za 2004. i 2005. godinu su metodološki nedovoljno dobro zasnovani, te se podaci za ove dve godine ne objavljuju.
Kako bi bilo moguće pratiti trendove od 2006. godine, Republički zavod za statistiku je prihvatio preporuku Svetske banke da se za utvrđivanje apsolutne linije siromaštva koristi primena metoda: indeks potrošačkih cena – CPI. Apsolutna linija siromaštva dobija se izračunavanjem nutricionističke korpe u 2006. godini, koja se uvećava za odgovarajući iznos inflacije (indeks potrošačkih cena) za svaku godinu.
Važno je naglasiti da između Ankete o životnom standardu i Ankete o potrošnji domaćinstva postoje značajne metodološke razlike i nije moguće poređenje rezultata koji su dobijeni na osnovu ova dva istraživanja. Iako poređenje rezultata nije moguće, podaci o broju siromašnih na osnovu oba izvora gotovo su identični za 2007. godinu.
KO SU SIROMAŠNI U SRBIJI? (PROFILI SIROMAŠTVA)
U Republici Srbiji siromaštvu je izloženije stanovništvo koje živi na vangradskom području, zatim višečlana domaćinstva (posebno ona koja u svom sastavu imaju više dece, nezaposlenih i neaktivnih članova), domaćinstva čiji je nosilac nižeg obrazovnog nivo.
Procenat siromašnih prema tipu naselja
Procenat siromašnih koji se nalaze ispod linije apsolutnog siromaštva beleži rast i u gradskim i u vangradskim područjima, ali porast broja građana koji žive ispod apsolutne linije siromaštva prisutniji je u vangradskom području. U gradskim područjima broj siromašnih u 2010. godini porastao je za 0,8 procentnih poena u odnosu na 2009. godinu, a u vangradskim područjima broj siromašnih porastao je za 4 procentna poena.
Tabela 1: Procenat siromašnih prema tipu naselja – Apsolutna linija siromaštva
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Gradsko područje | 5,3 | 6,0 | 5,0 | 4,9 | 5,7 |
Vangradsko područje | 13,3 | 11,2 | 7,5 | 9,6 | 13,6 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih po regionima
Najveći broj siromašnog stanovništva je u regionu Centralne Srbije – 12% gde beležimo i najveći porast broja siromašnih u odnosu na 2009. godinu (9,3%). Najmanji broj siromašnih je na nivou Beograda – 5,3%, dok je broja siromašnih na teritoriji Vojvodine 6,8% u 2010. godini. Na nivou sva tri regiona beležimo porast broja siromašnih: na nivou centralne Srbije za 2,7 procentna poena, na teritoriji Vojvodine, za 1,9 procentni poen i na nivou teritorije Grada Beograda zabeležen je porast od 1,5 procentna poena.
Tabela 2: Procenat siromašnih po regionima
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Grad Beograd | 4,3 | 2,4 | 2,9 | 3,8 | 5,3 |
Vojvodina | 8,6 | 11,9 | 6,8 | 4,9 | 6,8 |
Centralna Srbija | 10,7 | 9,0 | 7,0 | 9,3 | 12,0 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva
Najugroženija su domaćinstva sa pet i šest i više članova/ica budući da je njihov indeks siromaštva iznad proseka populacije i bio je najviši u poređenju sa ostalim demografskim grupama. Neznatan pad broja siromašnih nalazimo samo kod jednočlanih domaćinstava u periodu 2008. – 2010. godina.
Tabela 3: Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Jednočlana | 8,6 | 8,8 | 6,6 | 5,7 | 5,6 |
Dvočlana | 8,7 | 9,2 | 5,5 | 5,6 | 5,9 |
Tročlana | 5,2 | 4,9 | 5,1 | 5,0 | 7,0 |
Četvoročlana | 5,7 | 5,3 | 4,7 | 4,7 | 7,1 |
Petočlana | 8,3 | 8,1 | 5,2 | 5,7 | 11,7 |
Šestočlana i više | 17,3 | 14,4 | 10,0 | 14,2 | 16,4 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih prema godinama starosti
Podaci pokazuju da su naujugroženija deca do 13 godina starosti – 13,7%, kao i odrasli od 19 do 24 godine – 11,5%. U odnosu na 2009. godinu, porast siromaštva beležimo kod svih uzrasnih kategorija, a najveći rast siromaštva upravo kod dece do 13 godina (3,9 procentne jedinice) i kod odraslih od 19 do 24 godine (4 procentne jedinice). Najmanji porast siromaštva beležimo u kategoriji stara lica preko 65 godina starosti.
Tabela 4: Procenat siromašnih prema godinama starosti
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Deca do 13 | 11,6 | 11,2 | 7,3 | 9,8 | 13,7 |
Deca od 14 do 18 | 11,7 | 8,8 | 6,9 | 8,4 | 9,1 |
Odrasli od 19 do 24 | 7,2 | 6,6 | 5,9 | 7,5 | 11,5 |
Odrasli od 25 do 45 | 8,4 | 7,4 | 5,0 | 6,4 | 8,9 |
Odrasli od 46 do 64 | 7,0 | 6,6 | 5,4 | 5,3 | 8,0 |
Stari 65 i više godina | 10,0 | 10,3 | 7,5 | 7,5 | 7,9 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Povećanje siromaštva beležimo i kod dece i kod odraslih od 2008. godine, ali zabrinjava podatak da broj siromašne dece u Srbiji značajnije raste. U ovom periodu siromaštvo dece poraslo je za 5,1 procentnu jedinicu (sa 7,1% u 2008 godini na 12,2% u 2010. godini). Siromaštvo odraslih u istom periodu poraslo je za 2,7 procentne jedinice (sa 5,8% na 8,5%).
Tabela 5: Procenat siromašne dece i odraslih
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Deca | 11,6 | 10,5 | 7,1 | 9,3 | 12,2 |
Odrasli | 8,2 | 7,8 | 5,8 | 6,4 | 8,5 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Procenat siromašnih prema obrazovanju nosioca domaćinstva
Najveći broj siromašnih u 2010. godini beleži se u kategoriji lica sa nezavršenom osnovnom školom. Evidentno je da stepen obrazovanja visoko korelira sa siromaštvom i u kategorijama stanovništva sa završenom višom i visokom školom beleži se najniži procenat siromašnih.
Tabela 6: Procenat siromašnih prema obrazovanju nosioca domaćinstva
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | |
Nezavršena osnovna škola | 21,0 | 18,8 | 9,0 | 14,8 | 14,2 |
Osnovna škola | 13,7 | 13,2 | 10,5 | 9,2 | 12,7 |
Srednja škola | 5,5 | 5,4 | 4,8 | 3,0 | 4,8 |
Viša škola | 0,6 | 0,1 | 2,7 | 1,8 | 2,4 |
Visoka škola | 1,8 | 0,4 | 1,9 | 0,6 | 0,8 |
Ukupno | 8,8 | 8,3 | 6,1 | 6,9 | 9,2 |
Izvor: Republički zavod za statistiku
Пријавите се на:
Постови (Atom)